Šah i umjetnost

                             

  ISTAKNUTI  LJUDI  I  ŠAH –  LEKSIKON

  AUTOR KNJIGE – Rade Milosavljević

  UREDNIK  – Radmila Milošević

 

Marija Mediči (1573-1642) iz slavne italijanske porodice malih dinasta, ali velikih zaštitnika književnosti i umjetnosti uopšte, najprije regentkinja (1610-1617), a potom i francuska kraljica, žena francuskog kralja Anrija Četvrtog, majka Luja Osmog, bila je prilično zaokupljena šahom. U knjizi ”Svijet šaha” Amerikanca A. Sejdija i N. Lesinga objavljena je slika na kojoj kraljica igra (vodi rat!) protiv princa de Kondea. Slavu te žene, inače i majke Luja Trinaestog, uveličao je i slavni Rubens, kome je često pozirala. A Ketrin Nevil u romanu  ”Osmica”  navodi kraljičinu izjavu  ”Kraljice se nikad ne pogadjaju”. Zaašto i bi ?

Isak Njutn (1642-1727) engleski fizičar, matematičar i astronom, jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji nauke, čija su otkrića od fundamentalnog značaja za čovječanstvo, nalazio je još kao mladić vremena za šah. Igrao ga je kao upravnik državne kovnice novca, gdje je bio blizak dvoru, na kome je šah bio raširen. U nekoliko navrata bio je živčano bolestan, a šah mu je ublažavao teškoće. Možda je u šahu tražio ”kamen mudrosti” ili ”eliksir života” ?

Volter (1694-1778  francuski književnik i filozof, lihvar, cicija i rdjav čovjek, ali apologeta slobode savjesti, nalazio je vremena za ”najdemokratskiju igru”. U istoriji Karla Dvanaestog Velikog (s kojim je igrao 1748. godine) pisao je da je ”najviše micao kralja” , a sa Fridrihom Velikim je bio prijatelj i u Memoarima naveo da je car bio šahista. ”Primio sam Vaša dva pisma, ali Vam nisam odgovorio jer sam kao onaj kralj Karla Dvanaestog bio u stalnom pokretu, čak i kada to nijesu bili najbolji potezi ” pisao mu je Fridrih.

Zanimljive su Volterove misli o šahu : ” Ova igra čini čast ljudskom duhu ”, ili ”Od svih igara šah zaslužuje počast ljudskog uma”. On je smatrao da je ” šah jednog od velikih blaga čovječanstva” . Inače, postoje svjedočanstva da je bio i dobar igrač.

Bendzamin Franklin (1706-1790) američki državnik, filozof i pisac, igrao je šah od 6 uveče pa do svitanja (Sejdi-Lesing, Svijet šaha. Zagreb-Ljubljana 1980, str. 13); u Parizu je posjećivao čuveni Kafede la Režans. ”Šah priprema za život” bila je jedna od njegovih misli, kao i da je ” Šah sredstvo vaspitanja i karaktera i čovečjih umnih sposobnosti ” te da nije samo zabava. ” Ta igra zahtijeva neke veoma dragocjene osobine uma, neophodne u čovjekovom životu, i u toj igri se jačaju do te mjere da postaju navika, koja je često korisna u životu…. Šahovska partija nije samo zabava u slobodno vrijeme, nekoliko važnih psihičkih osobina su važne za šah i šahom se jačaju, tako čovjek postaje spreman za svaku sizuaciju, jer je i sam život vrsta šaha” . Njegovo djelo ”The Morales of Chess” , što se može prevesti i kao Moral šaha i kao Pouke o šahu (1779) bilo je poznato i na ovim prostorima.

Bavio se elektricitetom, izmislio gromobran, bio član Francuske akademije, doktor Oksfordskog univerziteta itd., borac za slobode čovjeka.

Kako je sve to stigao?

Fridrih Drugi Veliki (1712-1786), pruski vojskovodja, kralj od 1740. godine, bio je ljubitelj književnosti i nauke, zbog čega se u mladosti sukobio sa svojim ocem, koji ga je uhapsio. U zatvoru je Fridrih igrao šah, a kasnije je ipak vladao i to uspješno. Za sobom je ostavio snažnu državu, koju je uvećao jedan ipo puta (stanovništvo dva puta) i vojsku od 200.000 ljudi, ali i punu državnu kasu. Iako je zemljom upravljao kao samodržac, bio je liberalan prema umjetnicima i naučnicima, bio je i sam pisac, a pisao je na – francuskom!

Bio je strastan šahista. Na jednom mjestu je zapisao:

Ja sam kao šahovski kralj Karla Dvanaestog, uvijek maršujem!

Tvrdi se da nije volio nikakve igre, ali da je kao vladar igrao dopisni šah sa ruskom caricom Katarinom Velikom (1740) i sa Volterom (1748), te sa automatom ”Turčinom” (1785). A slavni Filidor je u njegovu čast 1750. godine priredio jednu egzibiciju. Zapisano je i to da je namjeravao da ubije jednog rodjaka dok je s njim igrao šah.

Možda bismo mogli naslutiti razlog ?

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s